Tehnički SEO: Definitivni vodič

Šta je tehnički SEO?

Tehnički SEO je proces optimizacije sajta koji pomaže pretraživačima poput Google-a da pronađu, razumiju i indeksiraju stranice sajta. Za razliku od on-page SEO optimizacije, tehnički SEO nije orijentisan na optimizaciju samog sadržaja na sajtu, već tehničkih parametara koji utiču na mogućnost pretraživača da analiziraju sajt kako treba.

Sam tehnički SEO neće drastično povećati poziciju sajta na pretraživačima ukoliko sadržaj nije kvalitetan i ako on-page optimizacija nije urađena. Međutim, ako neki tehnički problem spriječava pretraživače da indeksiraju vaš sajt, on se neće pojaviti na rezultatima bez obzira na kvalitet sadržaja i ostale SEO aktivnosti koje ste preduzeli.

U nastavku teksta saznajte:

• Kako da olakšate Google-u da pronađe vaš sajt i počne da ga prikazuje na rezultatima što ranije
• Šta je Google Search Console i koje su neke od najbitnijih mogućnosti koje vam ova platforma pruža
• Kako da ubrzate vaš sajt i izbjegnete da neko napusti sajt samo zato što se stranica predugo učitava

Cijeli vodič je napisan iz ugla nekoga ko ne zna da programira tako da vam za praćenje ovog teksta i tehničku optimizaciju sajta nije potrebno nikakvo programersko (niti bilo kakvo drugo) iskustvo. Ovo je pogotovo slučaj ako je sajt koji optimizujete napravljen u WordPress-u.

Ako sajt koji želite da optimizujete nije napravljen u WordPress-u, pretpostavljam da svakako sarađujete sa developerom koji je napravio sajt i u tekstu ću navesti koji su tačno dijelovi u kojima vam je potrebna developerska pomoć.

Koje aktivnosti tehnički SEO obuhvata?

Mnogi faktori utiču na tehnički SEO, a za potrebe ovog vodiča ćemo ih grupisati ovako:

• Faktori koji utiču na indeksiranje sajta
• Duplirani sadržaj
• No index tag
• Robots.txt fajl
• Kanonički tag
• Optimizacija brzine učitavanja
• Struktura sajta
• Responzivni web dizajn
• SSL sertifikat

Neki od ovih termina su vam možda nepoznati ali ne brinite, nisu pretjerano komplikovani.

Prvo pogledajmo najbitnije faktore koji određuju hoće li se stranice vašeg sajta uopšte pojavljivati na rezultatima pretrage.

Indeksiranje

Indeksiranje u suštini znači da su pretraživači bili u stanju da pronađu vaš sajt prilikom njihove pretrage Interneta i bez problema ga dodaju u svoju bazu sajtova. Na osnovu toga da li je sajt pravilno indeksiran i šta su pretraživači na sajtu pronašli, oni ga kasnije i rangiraju za relevantne termine.

Da bi se neki sajt pojavio na rezultatima pretraživača, neophodno je da pretraživači putem crawlera (malih botova koji idu po internetu i pronalaze sajtove) pronađu taj sajt. Ovo će se u većini slučajeva desiti automatski nakon nekog vremena, ali postoji nekoliko stvari koje možete da uradite da im olakšate posao i ubrzate indeksiranje.

Takođe se morate pobrinuti da ne postoji ništa što bi onemogućilo indeksiranje vašeg sajta. Većinu ovih stvari, i još ponešto, možete provjeriti putem Google Search Console platforme.

Google Search Console

Google Search Console je besplatna platforma koja vam omogućava da saznate mnogo informacija o vašem web sajtu i ljudima koji ga posjećuju. Pomoću ove platforme možete saznati stvari poput broja ljudi koji putem pretraživača pronalaze sajt i koje termine koriste pri pretrazi, stopu organskih klikova i još mnogo toga.

Putem Google Search Console takođe možete provjeriti da li su stranice vašeg sajta pravilno indeksiranje, provjeriti da li je sajt optimizovan za mobilne uređaje kao i vidjeti sve potencijalne greške. To je dio koji nas najviše interesuje za potrebe ovog vodiča.

Prije nego što počnete da koristite sve ove opcije, prvo morate dodati sajt u Google Search Console.

Napomena: Ovo je najbolje da uradite odmah nakon lansiranja sajta jer Google Search Console počinje da prikuplja podatke od trenutka kada dodate vaš sajt na platformu i ne može da prikaže nikakve podatke iz ranijeg perioda.

Proces dodavanja sajta na platformu je veoma jednostavan.

Prije svega ulogujte se na vaš Google nalog, poželjno isti na kome vam je implementirana Google Analitika, u nastavku ću objasniti zašto. Posjetite ovaj link i kliknite na “Započni”.

Na sljedećem ekranu će vam biti prikazane dvije opcije za dodavanje sajta na platformu. Prva opcija je bolja ako imate više poddomena i zahtijeva DNS verifikaciju. U većini slučajeva će vam sasvim dovoljna biti druga opcija koja ima znatno lakši proces verifikacije.

Unesite vaš domen i kliknite na dugme “Nastavi”.

Red je na samu verifikaciju. Najlakši metod koji preporučujem u svim slučajevima je verifikacija putem Google Analitike. Ako ste ulogovani na Google nalog gdje je već podešena Google Analitika, dovoljno je da odaberete tu opciju i onda kliknete na “Verifikuj”.

Nakon kratke provjere bićete odvedeni na Google Search Console platformu gdje ćete moći da vidite mnogo korisnih podataka o vašem sajtu i omogućite brže indeksiranje. Ako ste tek dodali sajt, neće vam biti prikazani nikakvi podaci ali će se vremenom populisati.

Sljedeći korak je dodavanje XML mape sajta u Google Search Console.

Mapa sajta je datoteka putem koje pružate informacije o stranicama, video i ostalim sadržajima na vašem web sajtu i odnosima između njih. Pretraživači poput Google-a čitaju ovu datoteku da bi pravilno pretražili i indeksirali sajt.

Dodavanje mape sajta u Google Search Console može ubrzati indeksiranje vašeg sajta. Ovo je pogotovo važno za nove sajtove, ali je korisno i za sajtove koji postoje već neko vrijeme.

Da biste dodali mapu sajta, morate je prvo napraviti.

Kreiranje XML mape sajta u WordPress-u

U prethodnim tekstovima sam već pominjao Yoast SEO WordPress plugin koji je veoma koristan kad je optimizacija WordPress sajtova u pitanju. Ovaj plugin vam takođe omogućava da lako napravite mapu sajta, iako je opcija malo sakrivena.

XML mapu sajta možete pronaći u General > Features > XML Sitemaps > See the XML Sitemap dijelu Yoast SEO plugina.

Biće vam prikazane sve mape sajta koje će vjerovatno uključivati vrste sadržaja poput postova, stranica, projekata, kategorija itd.

U zavisnosti od strukture sajta, u većini slučajeva će biti sasvim dovoljno da u Google Search Console unesete mape postova i stranica.

Kopirajte linkove ovih mapa i unesite ih u Google Search Console u Sitemaps kartici.

Kreiranje XML mape ako sajt nije WordPress

Ako vaš sajt nije napravljen u WordPress-u ili putem nekog drugog popularnog CMS (Content Management System) sistema, pretpostavljam da imate developera koji je napravio sajt pa ga/je pitajte da kreira XML mapu sajta.

Ako iz nekog razloga ipak nemate pristup developeru, mapu sajta možete kreirati pomoću besplatnog Screaming Frog alata. Uputstvo za kreiranje mape sajta putem ovog alata možete pronaći ovdje.

Nakon što dobijete linkove mapa sajta od developera ili pomoću Screaming Frog alata, takođe ih možete unijeti u Google Search Console u Sitemaps kartici.

Manuelni pregled URL-a

Još jedna stvar koju možete uraditi da potencijalno ubrzate indeksiranje stranica vašeg sajta je manuelni pregled URL-a. To možete uraditi u Pregled URL-a kartici u Google Search Console platformi.

Unesite URL koji želite da indeksirate u vrhu stranice i dobićete trenutne informacije koje Google ima o toj adresi.

Ovdje možete vidjeti da li Google može regularno da pronađe i indeksira adresu ili postoje neki problemi kao i da li je stranica optimizovana za mobilne uređaje. Ako URL još uvijek nije indeksiran ili ste napravili neke izmjene na stranici koje želite da Google brže povuče, kliknite na “Zahtijevaj indeksiranje“ dugme.

Preporučujem da svaki put kad postavite novu stranicu na sajt zahtijevate indeksiranje kako bi Google ranije pronašao i rangirao stranicu.

Pronalaženje problema sa indeksiranjem

U “Pokrivenost” kartici Google Search Console platforme možete provjeriti da li na sajtu postoje greške ili upozorenja kada je indeksiranje u pitanju. Ovdje takođe možete vidjeti koliko stranica sajta je pravilno indeksirano i koliko stranica je izuzeto iz rangiranja.

Duplirani sadržaj

Jednostavno rečeno, duplirani sadržaj je situacija kada se na više stranica na Internetu nalazi isti ili veoma sličan sadržaj. Duplirani sadržaj se može nalaziti u okviru istog sajta (npr. više stranica na kojima se nalazi isti tekst) ili na različitim sajtovima (npr. isti tekst se nalazi na dva različita sajta).

Google ne kažnjava sajtove direktno za duplirani sadržaj, ali može uzrokovati mnoge druge probleme sa indeksiranjem.

Duplirani sadržaj je uvijek najbolje eliminisati i na svim stranicama sajta bi trebao biti originalan sadržaj. Međutim, u nekim slučajevima možda želite da zadržite duplirani sadržaj ili ne možete da ga uklonite sa sajta.

Na primjer, ako vaš sajt ima različite adrese za mobilnu i desktop verziju, adrese koje su sa i bez www prefiksa itd. U ovom slučaju možete samo ukloniti te stranice iz Google indeksa i duplirani sadržaj se onda neće negativno odraziti na vaš SEO.

Uklanjanje stranica iz Google indeksa

Vjerovatno se pitate zašto biste htjeli da se neke stranice vašeg sajta ne pojavljuju na Google rezultatima.

Ako se više stranica mogu rangirati to je bolje za SEO, zar ne?

Ne uvijek. Neke stranice jednostavno nisu dobre za prvi kontakt sa posjetiocima sajta i njih bi trebalo isključiti iz rezultata pretrage. Ovo ne znači da će one biti uklonjene sa sajta (korisnici će moći da im pristupe bez problema), već se samo neće pojavljivati na Google-u.

Evo nekoliko primjera stranica koje biste možda željeli da uklonite iz Google indeksa:

• Stranice kategorija i tagova – ako imate blog i ne želite da se prikažu stranice gdje su izlistani svi tekstovi po kategorijama i tagovima
• Stranice komentara – ako imate mnogo komentara i oni su organizovani u stranice, ne želite da se te stranice rangiraju na rezultatima
• Korpa, stranice za plaćanje, thank you page i slične stranice je uvijek dobro ukloniti sa pretraživača
• Stranice sa dupliranim sadržajem – izbjegavajte duplirani sadržaj kad god možete, ali ako već morate imati duplirani sadržaj na nekim stranicama – uklonite ih iz indeksa

Jedan od načina da uklonite te stranice iz indeksa je da to zatražite u Uklanjanja dijelu Google Search Console platforme.

Ovo je odlično rješenje ako vam je potrebno samo privremeno (do 6 mjeseci) uklanjanje adrese iz indeksa. Na primjer ako imate stranice u vezi sezonske promocije pa ne želite da se pojavljuju do sljedeće sezone.

Kliknite na Nov zahtjev dugme.

Nakon toga unesite URL koji želite da uklonite i kliknite na dugme “Sljedeće” i Google će vas pitati da li sigurno želite da privremeno uklonite adresu iz indeksa. Potvrdite i zahtjev će biti poslat.

Ako ipak želite da trajno uklonite neke stranice sa pretraživača, najbolja opcija za to je noindex tag.

No index tag

No index tag je dio HTML koda koji se može dodati na stranicu i signalizira pretraživačima da tu stranicu ne indeksiraju. Crawleri pretraživača mogu da posjete stranicu ali je ne uključuju na rezultatima.

Ako je sajt koji optimizujete napravljen na WordPress platformi, no index tag možete dodati na stranice pomoću Yoast SEO plugina. Tokom editovanja stranice pri dnu ćete imati Yoast SEO  sekciju i u Advanced kartici možete odabrati da tu stranicu ne indeksirate.

Ovo je odličan metod za uklanjanje pojedinačnih stranica iz indeksa, ali šta ako želite da uklonite kategorije i tagove?

To možete uraditi u Taxonomies kartici Search Appearance dijela Yoast SEO plugina.

Ako vaš sajt nije napravljen na WordPress platformi, pretpostavljam da imate na raspolaganju developera koji može dodati no index tag na stranice koje ne želite da se pojavljuju na rezultatima pretrage.

Ako iz nekog razloga nemate pristup developeru, no index tag možete dodati unutar <head> dijela HTML koda stranice i taj tag izgleda ovako:

U Pregled URL-a kartici Google Search Console platforme možete provjeriti da li no index tag funkcioniše kako treba.

Unesite URL i kliknite na Testiraj aktivni URL dugme.

Ako dobijete poruku URL nije dostupan Google-u, to znači da je no index tag pravilno podešen.

Međutim, ako vam se prikaže poruka da je URL na Google-u to znači da no index tag nije pravilno implementiran.

Nakon što postavite no index tag na neku stranicu, Google-u je obično potrebno između nekoliko dana i nekoliko nedelja da povuče izmjene.

Još jedan način da upravljate načinom na koji pretraživači čitaju i indeksiraju vaš sadržaj je robots.txt fajl.

Robots.txt fajl

Robots.txt je fajl koji govori pretraživačima kako da crawluju određene web stranice ili dijelove stranica.

Većini sajtova nije potreban robots.txt fajl zbog toga što Google i ostali pretraživači u većini slučajeva mogu da indeksiraju sve važne stranice sajta bez problema.

U slučajevima kada želite da uklonite neku stranicu iz indeksa, no index tag vam to može riješiti lakše nego robots.txt fajl.

Međutim, robots.txt fajl je veoma koristan ukoliko želite da uklonite određene fajlove (slike, PDF-ove itd.) iz indeksa pretraživača. Ovo je rijedak slučaj i bio bi izvan opsega ovog teksta ali ako želite da saznate više o tome, više informacija možete pronaći na ovom linku.

Najveća vjerovatnoća da se indirektno susretnete sa robots.txt fajlom je ako imate sajt koji je napravljen na WordPress platformi i iz nekog razloga primjećujete da se vaš sajt uopšte ne pojavljuje na rezultatima pretrage.

Kada tek instalirate WordPress i počnete da radite na sajtu, nema smisla da se taj sajt indeksira jer je u fazi izrade. WordPress ima funkciju da automatski putem robots.txt fajla zahtijeva od pretraživača da ne crawluju i indeksiraju stranice i ta funkcija je automatski uključena.

Zbog toga je važno da, nakon što je vaš sajt spreman za korisnike, u Podešavanja > Čitanje dijelu WordPress CMS-a uklonite štrik ispred opcije Obeshrabri pretraživače weba od snimanja ovog web mjesta. Nekoliko dana nakon što napravite tu izmjenu, vaš sajt će se vjerovatno naći u indeksu pretraživača.

Vidjeli smo nekoliko načina za uklanjanje stranica sa dupliranim sadržajem iz indeksa. Ali šta ako iz nekog razloga ne želite da uklonite te stranice iz indeksa, ne želite da izmijenite sadržaj a ne želite ni da se to negativno odrazi na vaš SEO? Rješenje je kanonički tag.

Kanonički tag

Kanonički tag (“rel canonical“) govori pretraživačima koja URL adresa predstavlja glavnu stranicu za određeni sadržaj. Ta adresa se rangira na rezultatima pretrage dok pretraživači ostale stranice koje imaju sličan sadržaj puno rjeđe crawluju i generalno ne uključuju na rezultatima.

Kanonički tag je jedan od najboljih načina da se spriječe problemi uzrokovani identičnim ili sličnim sadržajem koji se pojavljuje na više stranica sajta.

Najlakši način da podesite kanonički tag na nekoj stranici je, opet, Yoast SEO plugin za WordPress.

U WordPress panelu uđite na stranicu koju želite da kanoničkim tagom usmjerite na neku drugu stranicu. U Advanced kartici možete unijeti adresu stranice koja ima isti ili sličan sadržaj i želite da se samo ta stranica indeksira za taj sadržaj.

Ako vaš sajt nije napravljen na WordPress-u, canonical tag možete dodati pomoću HTML-a tako što ćete unutar <head> sekcije stranice unijeti:

Optimizacija brzine sajta

Google želi korisnicima da pruži kvalitetan sadržaj koji se veoma brzo učitava. Korisnici očekuju da se sajtovi učitaju u roku od nekoliko sekundi, a ako se to ne desi, brzo se vraćaju na rezultate pretrage u potrazi za boljim, bržim rješenjem. Ovo se loše odražava na prosječno vrijeme provedeno na stranici i bounce rate, a samim tim i na SEO. Zbog toga je brzina učitavanja stranice među najbitnijim faktorima tehničkog SEO-a.

Ok, to vam vjerovatno zvuči logično jer niko ne voli sajtove koji se dugo učitavaju, ali kako da ubrzate sajt?

Ako želite da se vaš sajt brzo učitava, neke od stvari na koje morate obratiti pažnju su:

• Web Hosting
• Caching
• Minifikacija elemenata
• Kompresija slika
• CDN

Ukratko ćemo pogledati svaki od ovih faktora.

Web Hosting

Sav sadržaj koji se nalazi na vašem sajtu mora biti uskladišten na nekom serveru. Taj server je u suštini vaš web hosting.

Hosting provajdera i paketa ima raznih, ali ono što nas najviše interesuje kada je u pitanju tehnički SEO je lokacija servera i kategorija hostinga.

Lokacija servera je bitna jer što je server udaljeniji od lokacije sa koje dolazi zahtjev za učitavanje sadržaja, to će duže trebati da se od servera dobije odgovor i sajt se učita.

U praksi to znači da je najbolje da birate servere koji se nalaze što bliže vašoj ciljnoj publici. Ako se vaša publika nalazi u Velikoj Britaniji, pokušajte da pronađete hosting provajdera koji ima servere u Velikoj Britaniji itd.

Najčešće nećete moći da pronađete servere baš na toj lokaciji koja vama treba (ili će biti preskupi), ali to u određenoj mjeri možete nadomjestiti upotrebom CDN-a.

Postoje dvije glavne kategorije hostinga koje možete odabrati – shared i dedicated hosting.

Shared hosting podrazumijeva hosting paket gdje sajt dijeli server sa nekim drugim sajtovima i u ovom slučaju zakupljujete samo dio servera. Samim tim će se vaš sajt učitavati nešto sporije ali ćete znatno manje plaćati za hosting.

Dedicated hosting podrazumijeva zakupljivanje cijelog servera na kome će biti samo vaš sajt (ili sajtovi). Ovo znači da će vrijeme učitavanja biti znatno brže ali je ovaj tip hostinga i znatno skuplji.

Za male i srednje biznise u većini slučajeva će sasvim dovoljan biti shared hosting, za koji možete da očekujete da ćete izdvojiti oko 30-50 eura na godišnjoj bazi. Ako imate više sajtova možete proći i jeftinije po sajtu ako uzmete neki od hosting paketa koji dozvoljava više sajtova.

Shared hosting provajder kojeg mogu da preporučim je Hostinger. Promijenio sam više shared hosting provajdera i Hostinger po meni ima najbolji odnos cijene i kvaliteta.

Hostinger korisnička podrška i cpanel opcije su takođe prilično dobri što je još jedan bitan faktor pri izboru hosting provajdera. Serveri se nalaze u Evropi što je dodatni benefit ako se vaše ciljno tržište nalazi na tom kontinentu.

Napomena: Nemam nikakvu saradnju sa Hostinger-om , ovo je samo moja preporuka na bazi ličnog iskustva. Isto važi i za sve ostale preporuke koje ću navesti u vodiču.

Čak i nakon što uradite sve ostale metode optimizacije brzine koje ću ovdje navesti, dedicated hosting može prepoloviti brzinu učitavanja. Međutim, uz taj benefit dolazi i cijena od minimum 800 eura godišnje tako da ovo preporučujem samo većim firmama kojima taj trošak ne bi predstavljao bitniju investiciju.

Caching

Cache memorija se nalazi između jednog ili više web servera i korisnika, i prati zahtjeve koji dolaze, čuvajući kopije odgovora – poput HTML stranica, slika i datoteka. Zatim, ako se zahtjev za istu URL adresu ponovi, te kopije se korisnicima serviraju iz cache memorije umjesto da sadržaj ponovo dolazi iz izvornog web servera.

Dva su glavna razloga zbog kojih se koristi caching:

Brzina učitavanja – Budući da zahtjev dobija odgovor iz cache memorije (koja je bliža klijentu) umjesto sa izvornog servera, potrebno je manje vremena da se stranica učita.

Smanjivanje prometa podataka  – Budući da se reprezentacije sadržaja ponovo prikazuju iz cache memorije, to smanjuje količinu prometa podataka. Ovo je dobro zbog toga što hosting provajderi najčešće ograničavaju koliko je prometa podataka moguće koristiti na dnevnoj ili mjesečnoj bazi.

Ako vaš sajt nije napravljen u WordPress-u, developer koji je pravio sajt je vjerovatno implementirao caching (pitajte za svaki slučaj).

Ako je sajt pravljen u WordPress-u, postoji nekoliko plugina koji vam omogućavaju lako implementiranje cachinga:

• WP Rocket
• WP Super Cache
• W3 Total Cache
• WP Fastest Cache

Osim cachinga, neki od ovih plugin-a (WP Rocket na primjer) omogućavaju i minifikaciju elemenata.

Minifikacija elemenata

Čist i kompresovan HTML, CSS i JavaScript kod je još jedan način da ubrzate vaš sajt.

Prvi korak bi trebao biti da očistite višak koda. Ovaj višak može nastati od funkcija koje više nemate na vašem web sajtu ili od lošeg kodiranja.

Suština: što je kod čišći, sajt će se brže učitavati.

Kao što sam već spomenuo, WordPress plugini poput WP Rocket plugina vam ovo omogućavaju da uradite bez kodiranja ako je vaš sajt napravljen putem ove platforme.

Nakon što očistite kod, preporučljivo da ga i kompresujete pomoću programa kao što je GZip.

Važno je da napomenem da minifikacija elemenata pomoću plugina često može da uzrokuje probleme sa učitavanjem elemenata na sajtu. Zbog toga je preporučljivo da nakon što uključite minifikaciju provjerite da li sve na sajtu funkcioniše kako treba. Ako dođe do problema, uvijek možete unutar plugina isključiti opciju minifikacije i vaš sajt će opet pravilno funkcionisati.

Kompresija slika

Velike slike usporavaju vaš sajt što je prilično loše za korisničko iskustvo a samim tim i SEO.

Optimizacija slika je proces smanjenja prostora koji slike zauzimaju na serveru, koristeći plugin ili skriptu, što ubrzava vrijeme učitavanja stranice. Sve slike na sajtu bi trebale biti kompresovane na veličinu od 1-2 megabajta ili manje.

Slike visoke rezolucije su neophodne pri štampi ali na webu nema potrebe da budu toliko velike jer dodatni kvalitet na ekranima nije uočljiv.

Dvije glavne vrste kompresije slika su lossy i lossless. Ove termine je bitno da razumijete jer različiti alati nude različite vrste kompresije.

Lossy – Ova vrsta kompresije može značajno smanjiti veličinu slike, ali postoji i rizik da će slike značajno izgubiti na kvalitetu. Ako se odlučite za lossy kompresiju, jako je bitno da ne pretjerate.

Lossless – Ova vrsta kompresije u manjoj mjeri smanjuje veličinu, ali ne uzrokuje pogoršanje kvaliteta slike.

Formati slika koji biste trebali koristiti za web upotrebu su PNG i JPEG.

PNG fajlovi su obično boljeg kvaliteta i kompresija najčešće ne utiče na kvalitet, ali PNG fajlovi zauzimaju i više prostora. JPEG fajlovi koriste i lossy i lossless kompresiju i kvalitet se može podesiti za optimalnu kombinaciju kvaliteta i veličine.

Neki od programa koje možete koristiti za kompresiju su:

• Adobe Photoshop
• Tiny PNG
• JPEG Optimizer
• Optimizilla

CDN

Content Delivery Network (CDN) označava mrežu servera koji se nalaze na geografski različitim lokacijama sa ciljem brže isporuke web sadržaja. CDN servisi čuvaju sadržaj sajta na serverima širom svijeta i, u zavisnosti od toga gdje se nalaze ljudi koji pristupaju sajtu, šalju sadržaj sa najbližeg servera.

Kao što smo već spomenuli u dijelu o hostingu, ovo dovodi do bržeg učitavanja sajta. CDN je posebno koristan ako se vaši korisnici nalaze širom svijeta. Ako to nije slučaj i većina korisnika se nalazi na uskom geografskom području, dovoljno je zakupiti hosting u blizini te lokacije i tada vam nije potreban CDN.

CDN servisa ima mnogo i njihov kvalitet znatno varira. Cloudflare je jedan od popularnijih low cost servisa mada ga ne preporučujem (sajt mi je čak usporio kada sam dodao Cloudflare CDN).

Jedan CDN sa kojim sa imao dobro iskustvo je BunnyCDN, pogotovo jer se plaća po iskorištenom protoku tako da plaćate samo onoliko koliko vam je stvarno potrebno i možete birati za koje kontinente će CDN biti uključen a za koje ne.

Struktura sajta

Strukutra web sajta je način na koji su stranice struktuirane i povezane. Idealna strukutra sajta je ona koja pomaže korisnicima i crawlerima pretraživača da lako pronađu ono što traže na web sajtu.

Ako na vašem sajtu imate stranice koje su udaljene nekoliko klikova od vaše početne stranice ili uopšte nisu povezane sa nekom drugom stranicom, Google će teško pronaći i indeksirati te stranice.

Ali ako sajt ima dobru strukturu i stranice linkuju jedna ka drugoj, Google će lako pronaći sve stranice i dodati ih u indeks.

Takođe, kada sa stranica koje već imaju izgrađen autoritet i backlinkove linkujete ka drugim stranicama sajta, dio tog autoriteta prenosite na te druge stranice. Ovo je odličan način da poboljšate rangiranje novih stranica sajta.

Dobro organizovan sajt je odličan i za korisničko iskustvo jer omogućava korisnicima da lako i brzo dođu do informacija koje su im potrebne.

Responzivni web dizajn

Korisnici danas sajtovima češće pristupaju putem mobilnih telefona nego putem laptop ili desktop računara. Samim tim razvila se i veća potreba za responzivnim web dizajnom.

Responzivni web dizajn podrazumijeva da sajtovi moraju biti pregledni i laki za korišćenje na svim uređajima koje korisnici koriste.

Ako je potrebno zumirati na elemente, elementi se nalaze na ivicama ili van ekrana i slično, to je jako loše za korisničko iskustvo i pretraživači to kažnjavaju. Google je prije nekoliko godina uveo “mobile-first” indeksiranje gdje primarno provjerava koliko je optimizovana mobilna verzija sajta i u skladu sa tim odlučuje gdje bi se stranica trebala nalaziti na rezultatima.

Sajt možete učiniti responzivnim pomoću CSS koda a, ako koristite WordPress, vaš sajt će automatski biti responzivan ako koristite bilo koju popularniju temu (detaljno čitajte opise tema za svaki slučaj).

Da provjerite da li je neka stranica responzivna, unesite adresu stranice u Google-ov Test prilagođenosti za mobilne uređaje i kliknite na “Testiraj URL”.

Nakon kratke analize, alat će vam reći da li je stranica sajta dobro optimizovana za mobilne uređaje.

SSL sertifikat

SSL (Secure Sockets Layer), stvara sloj zaštite između web servera i web browsera i time čini web sajt sigurnijim. Kada korisnik na vašem sajtu pruži neke informacije, poput podataka o plaćanju ili kontakt informacije, manja je šansa da će neko hakovati te podatke ako imate aktivnu SSL zaštitu.

Pretraživači ovu dodatnu sigurnost nagrađuju i sajtove koji koriste SSL bolje pozicioniraju na rezultatima pretrage.

Možete znati da li je SSL sertifikat aktivan ako adresa sajta počinje sa “https“ umjesto “http“ i zeleni katanac se nalazi lijevo od URL-a u browseru.

Većina boljih web hosting servisa ili besplatno nudi SSL sertifikat u sklopu cPanela ili omogućavaju doplatu za SSL što obično košta oko 10ak eura po sajtu za bazični sertifikat.

Ako kroz vaš sajt ne idu nikakva plaćanja, sasvim je dovoljno da imate instaliran taj osnovni sertifikat.

SSL kroz cPanel uvijek možete implementirati besplatno i sami pomoću Let’s encrypt servisa, mada to zahtijeva nešto tehničkog znanja.

Zaključak

Tehnički SEO je ponekad veoma složen i u ovom vodiču sam naveo najvažnije stvari koje morate znati da bi vaš sajt bio dobro tehnički optimizovan. Ako pravilno uradite tehnički SEO, dobro istražite ključne riječi i redovno pišete kvalitetan sadržaj, SEO rezultati neće izostati.

Sada bih želio da čujem vas:

Koji dio tehničkog SEO-a vam je najteži?

Koristite li kanonički tag?

Imate li problema sa dupliranim sadržajem?